Vodeničarsko brašno opet svi žele

Treći Sabor na reci Toplici, pritoci Kolubare, okupio vodeničare Srbije u Markovoj Crkvi kod Lajkovca. Kukuruzno i pšenično integralno brašno samleveno u vodenici vraća se na trpeze, kao vid zdrave hrane

Najmladji vodenicar

Uz želju da se vodeničko kolo okreće godinama i vekovima, juče je u Markovoj Crkvi, na obali reke Toplice, održan treći Sabor vodeničara Srbije. Okupilo se sedamdesetak vodeničara i pomeljara iz svih krajeva Srbije, a ove godine, prvi put, na saboru su bile i njihove kolege po zanatu iz Čajniča u Republici Srpskoj.

Pokraj znamenite Kumove vodenice na Toplici, desnoj pritoci reke Kolubare, dodeljena su majstorska pisma onima koji su od prošlogodišnjeg saborovanja do sada stasali u ovom, doskora zaboravljenom zanatu.

– Srpske vodenice su najznačajnije tekovine naše prošlosti i založnog prava na sopstvenu istoriju – rekao je otvarajući sabor Živorad Bojičić, predsednik Opštine Lajkovac. – Saborovanje vodeničara ima svoj dubok smisao, kao zaloga i uporište jednog od najplemenitijih zanata i smotra narodnog duha i srpske tradicije.

Najmlađi vodeničar u Srbiji, Đorđe Pavlović (15) iz Markove Crkve, i juče je zasukao rukave u Kumovoj vodenici, u kojoj ujam uzima već pet godina. Ovladao je bezmalo svim tajnama ovog zanata, kojim će se baviti i dalje, iako je upisao prvi razred Srednje poljoprivredne škole u Valjevu…

– Nije naporan zanat, jer ga volim – kaže Đorđe.

– Kad sam bio mlađi, dok su moji drugovi igrali fudbal, ja sam vreme provodio u vodenici. Međutim, mnogima od njih svidelo se šta i kako radim, pa su svojim očevima govorili: “Tata, kupi mi vodenicu.”

Dr Rade Jovanović, stručni savetnik u Institutu za primenu nauke u poljoprivredi, smatra da su vodenice pravi primer ruralnog razvoja i održivosti.

– Kukuruzno i pšenično integralno brašno samleveno u vodenici vraća se na trpeze, kao vid zdrave hrane – kaže dr Jovanović. – Pogotovo što je kukuruzno brašno odlično za ishranu osoba alergičnih na gluten. Uz odgovarajuće sertifikate, vodeničari bi svoje proizvode mogli da plasiraju na tržišta van Srbije.

Ove godine, prvi put na saboru učestvovali su i vodeničari iz Republike Srpske. Ovaj zanat, kažu, gotovo je nestao na prostorima levo od Drine.

SLAVA

Prvi put, ove godine, vodeničari obeležavaju svoju krsnu slavu, Malu Gospojinu, a nadamo se da ćemo se, ubuduće, svake godine, 21. septembra, okupljati u Markovoj crkvi – kaže Milan Pavlović, predsednik Društva vodeničara Srbije. – Ponosimo se što smo, za kratko vreme, uspeli da vodeničarski zanat otrgnemo od zaborava. Mnoge oronule vodenice širom Srbije se obnavljaju…

Najmladji vodenicar i njegova vodenica

– Malo ljudi posvećeno je očuvanju vodeničarskog zanata u Republici Srpskoj – kaže Darko Ćaćić, vlasnik vek stare vodenice na reci Janji u Čajniču. – Nekada, na reci Janji, bilo je stotinak, a danas postoje samo tri vodenice. Međutim, mnogo više vodenica postoji i radi u Bosanskoj Krajini.

Izvor: Večernje novosti
Novinar: B. Puzović

Vodeničarsko brašno opet svi žele2017-11-17T13:10:06+01:00

Kad kumovi brašno melju – Kumova Vodenica

Na reci Toplici, u Markovoj Crkvi kod Lajkovca, kumovi od starina, Slavko Jovanović i Milan Pavlović, zasukali su rukave i obnovili više od tri veka staru, nekadašnju Jeremića vodenicu. Na tri kamena, odskora složno melju brašno, a zvuk vodeničkog čeketala, kako kažu, više nikada neće prestati.

Da bi sačuvali nekadašnji ponos sela nisu žalili i novca ni vremena. Vodenicu sa nešto više od hektara placa kupili su za 9.600 evra. U njeno renoviranje i sređivanje placa uložili su još 15.000 evra.

“Čim smo čuli da su naslednici namerili da vodenicu prodaju, odmah smo odlučili da je ortački kupimo. Za nju smo od detinjstva emotivno vezani, uz nju smo odrasli i zato smo čvrsto rešili da je obnovimo, da ponovo melje žito”, kažu Slavko i Milan, koji je i vodeničar. “Vodenica je bila toliko oronula, samo što se nije srušila, a krov je prokišnjavao. Od korova i šiblja se nije ni videla.”

kumovi vodenicari
kumova vodenica ognjiste

Trudili su se da vodenica izgleda isto kao i kada je podignuta. Zbog toga su kupili starinsku kuću i ćeramidu sa nje premeštali na vodenicu. Tridesetak ljudi na mobi, tri dana je na krov vodenice podizalo 12 tona ćeramite, starog crepa.

“Punih godinu dana prilježno smo obnavljali svaki deo vodenice. Sačuvali smo i originalno ognjište, verige, naćve, vodenička kola, čak i stare kovane eksere”, kažu ponosni vlasnici vodenice. “Nameravamo da osnujemo svojevrsni muzej hleba, da mladi naraštaji mogu da okuse proju, projaru, mlečnicu, kačamak, … Da vide hlebnu furunu.”

Kumovi će uskoro da osnuju Društvo vodeničara Srbije. Pripremili su sva dokumenta, sledi registracija udruženja građana, čiji je cilj da se obnovi što više starih oronulih vodenica na srpskim rekama.

“Na placu pored vodenice planiramo da napravimo turistički kompleks, sojenice na reci i vajate, apartmane za boravak gostiju, sa oko 30 ležajeva. Nadamo se da će nam i država pomoći da tu zamisao i ostvarimo,” kažu Slavko i Milan.

“Na reci Toplici, na 23 kilometra toka, nekada je bilo čak 26 vodenica. Sada na Toplici postoje samo četiri koje melju žito, a čak su dve u našem selu”, kažu naši sagovornici. “Ujam od samlevenog žita, po starinskom običaju, uzimamo.”

Za kratko vreme ova vodenica pročula se širom valjevskog kraja. Jedino u njoj niti je bilo, a neće ni biti, vampira koji je plašio vodeničare, već samo sloge, poštenja i ljubavi za srpsku baštinu.

Kad-kumovi-brasno-melju
Izvor: Večernje novosti
Novinar: B. Puzović

Kad kumovi brašno melju – Kumova Vodenica2017-11-17T13:10:06+01:00

Žuto kukuruzno brašno

Kao što i ime kaže ovo brašno je proizvedeno od žutog kukuruza. U svom sastavu sadrži veliki broj minerala, kao i vitamina E.Ovo brašno dobijeno je finim mlevenjem kukuruznih zrna i žute je boje. Ne sadrži gluten pa bi za rast testa trebalo pomešati sa drugom vrstom brašna u proizvodnji pekarskih proizvoda

Kukuruzno brašno se najčešće upotrebljava za izradu kaša i palenti. Pakuje se u pakovanjima od 1, 3, 5 kilograma, ali i u većim pakovanjima po Vašoj želji. Preporučujemo jedan recept od ovog brašna po našem izboru.

Domaće tortilje

Kukuruzno žuto brašno, meko brašno i soda bikarbonu prosejati.
Zatim dodati kukuruzni griz i so, te suvu smesu promešati.
Umutiti mikserom jaja, dodati mleko i mešavinu brašna, a na kraju mineralnu vodu i mikserom izraditi u glatko testo.
U malom tiganju otopiti i zagrejati margarin, zatim margarin preručiti u lonče i na skoro suvoj površini teflon tiganja na jačoj vatri peći tortilje prvo sa jedne strane.
Zatim okrenuti i peći sa druge strane.
Prilikom pečenja svake tortilje površinu tiganja preliti sa otopljenim margarinom i isti izručiti u lonče.
Od ove smese dobije se oko 16 manjih tortilja.
Za pečenje svih 16 tortilja neophodno je oko 20 minuta

Sastojci

2 Jaja
150 g žutog kukuruznog brašna
2 kašike kukuruznog griza
250 ml mleka
50 ml mineralne vode
malo soli
malo sode bikarbone
25 g margarina za pečenje toritilja

Žuto kukuruzno brašno2019-02-14T09:43:45+01:00